Electe

Održano Veče savremene muzike

Veče savremene muzike, održano je u petak 22. jula u Savremenoj galeriji Subotica. Kroz tok koncerta vodila nas je mlada kompozitorka Stanislava Gajić iz Novog Sada. Ona nam je zajedno sa svojim kolegama umetnicima i kompozitorima, približila stilove komponovanja u 21. veku, ali i različite načine izvođenja na klasičnim muzičkim instrumentima. 

„Ovim koncertom, Electe je zatvorilo prvi deo Koncertne sezone Subotice 2016, a nastaviće je u oktobru mesecu uz muziku francuskih kompozitora. Takođe, u drugom delu godine očekuje nas još nekoliko koncerata u okviru International Piano Festa u novembru, kao i dva koncerta u decembru, kojima ćemo i zatvoriti ovogodišnju sezonu.“ – rekao je Miloš Radović, predsednik Electe za naš portal.

Ivan MARKOVIĆ o svom delu Putnici

“Pijanistkinju i profesorku Branku Parlić, za koju su Putnici napisani, upoznao sam 2011. godine na početku svojih studija kompozicije na Akademiji umetnosti. Njena interesovanja, iskustvo i entuzijazam su brzo i neposredno uticali na mene. Tri godine zajedničkog rada rezultovali su satima provedenim u živim razgovorima o muzici, preporučivanju uzbudljive muzičke literature, slušanju muzike minimalizma i postminimalizma koja je nas je podjednako radovala i inspirisala. Kada je od mene naručila muziku, želeo sam da ona obeleži zajednički rad i interesovanja, ali i da se sadržajno nadoveže na prethodni višedecenijski značaj pijanistkinje u promovisanju minimalizma na prostoru bivše Jugoslavije.

Putnici su meditativno delo za klavir, minimalističkog tretmana muzičkog materijala, slobodne i nekontrolisane forme koja biva uobličena trenutnim nahođenjem izvođača. Motoričnost muzičkog materijala, konstantna ritmička pulsacija, melodijska traganja, odnosno svaka vrsta muzičkog pokreta sukobljava se sa statičnošćuatmosfere i izraza.

Granice između potrebe za konstantnim pokretom i traganjem i potrebe za mirom i statičnošću se kroz “igru“ muzike u fizičkom smislu, a iskustvo slušaoca u emotivnom smislu, pomeraju, njihovi obrisi blede ili u potpunosti nestaju; slično iskustvu mirnog putnika koji iz komfora sedišta pokretnog vozila kroz prozor promatra pokret okoline. Putujući, on je statičan.”

Stanislava GAJIĆ o svojoj kompoziciji Ave Maria
“Ave Maria za sopran i klavir je posvećena Bogorodicim Majci, ženskom božanstvu koja je bezgrešno začeta in a svet donela Isusa Hrista.“

Opis kompozicije Duel za harmoniku i kontrabas, Ljubomira NIKOLIĆa
Kompozicija predstavlja autorovo traganje u sferi harmonskog mišljena iz koga proizilaze ostale komponente muzičkog toka. On ističe termin sonantnosti, kao ključ za razumevanje i analitiku kompozicije, po kome se harmonska ekspresivnost ostvaruje drugačijom metodom u odnosu na „klasičnu“ harmoniju.
Autor bazira svoj koncept na suptilnoj dijalektici različitih tematskih materijala (u kontrabasu i harmonici), zatim, što ubedljivijem i ekspresivnijem donošenju muzičkih materijala za svaki instrument ponaosob. Tačnije, „duel“ postavlja kontradiktorno pitanje ezoteo (unutrašnje) ravnoteže i balansa između dva različita instrumenta odnosno izvođača, prilikom građenja jedinstvene zvučne slike.

O Sonati Svetozara NEŠIĆa
Jedan od ređih kompozitorovih radova sa izrazitim vanmuzičkim uticajem čiji već naslov upućuje na jasan program. Ovo delo nastalo 2010. godine, te pripada ranijem opusu kompozitora, oslikava borbu (bilo kog) pojedinca sa unutrašnjim strahovima, koristeći klasičnu formu sonatnog oblika u kojoj dve teme međusobno kontrastriraju.

Na mesto razvojnog dela dolazi odmor koji izvođaču ili slušaocu ostavlja priliku za sagledavanje i razmišljanje, rešen u veoma minimalističkom maniru, koji u kasnijem kompozitorovom opusu uzima sve veću primenu. Posle dramatičnog zapleta, slede klasična repriza sa kodom koja nekoliko puta ponovljenim durskim akordom, održano sugestivno nudi srećan kraj priče, ili možda samo želju sa istim.

Stanislava GAJIĆ o Odjecima Žutibora
U mitologiji starih Slovena Diva, ponegde i Živa, Deva, Devana ili Vesna, bila je boginja proleća i plodnosti, zadužena za jutro i rađanje života. Svojim rumenim i bujnim stasom Diva personifikuje cvetanje i oživljavanje prirode u proleće i povratak svetlosti nakon perioda mraka. Ova boginja se prikazuje kao prelepa, i uvek nasmejana. U narodnim pričama Istočnih Slovena Divom ili Divkom se naziva i kraljica rusalki. Primanjem hrišćanstva, sveta Petka i Bogorodica podelile su funkcije ženskog božanstva plodnosti, lepote i materinstva.

Vilinsko kolo, vrzino kolo ili gumno nazivi su za slična mesta koja poseduju naročitu magičnu energiju. To može biti proplanak kružnog oblika, na kome se trava po boji ili vrsti bilja razlikuje od okoline, i to su mesta na kojima se okupljaju i igraju vile ili demoni ili veštice.

Ako smrtnik stupi na ovakvo mesto, može se razboleti ili ga vile mogu pretvoriti u drvo ili stenu. Čoveka u prolazu vile uvuku u svoje kolo i naganju da igra sa njima „dok ne postane samo duša“. Na ovom „vilinskom igralištu“ sastanci vila protiču u igri i pesmi u kojima su one nenadmašne. Odjeci Žutibora su prvonagrađena kompozicija na festivalu Donne in musica (Žene u muzici) održano 2014. godine u Kragujevcu.

Šta Vi mislite?